5 najčešćih sportskih ozljeda koljena: simptomi i oporavak

Svake godine u Hrvatskoj se dogodi više od 15.000 sportskih ozljeda koljena. Većina zahtijeva rehabilitaciju, a pravi pristup oporavku odlucuje hocete li se vratiti na teren ili završiti na klupi.

Koljeno je najsloženiji zglob u ljudskom tijelu. Četiri glavna ligamenta, dva meniskusa, zglobna hrskavica, tetive i mišici moraju funkcionirati savršeno uskladeno da bi koljeno izdržalo opterecenja koja mu namece sport. Kada bilo koja od ovih struktura zakaže, posljedice mogu biti ozbiljne.

U ovom vodiču prolazimo kroz 5 najčešćih sportskih ozljeda koljena. Za svaku ozljedu objašnjavamo simptome, dijagnostiku, opcije liječenja i plan oporavka, uključujući ulogu kineteka (CPM uređaja) u rehabilitaciji.

1. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta (ACL)

ACL ozljeda najpoznatija je sportska ozljeda koljena i najčešći razlog za dugotrajnu odsutnost s terena. Prednji križni ligament sprječava preveliko pomicanje goljenice prema naprijed i kontrolira rotacijske pokrete koljena.

Mehanizam ozljede

ACL se najčešće ozljeduje u beskontaktnim situacijama: nagla promjena smjera, doskok na ravnu nogu, zaustavljanje iz punog trka ili rotacija koljena s fiksiranim stopalom. Nogomet, rukomet, košarka i skijanje sportovi su s najvecim rizikom. Žene imaju 2 do 8 puta veću ucestalost ACL ozljede od muškaraca u istim sportovima, što se pripisuje anatomskim, hormonalnim i neuromuskulatnim razlikama.

Simptomi

• Cujan "pucanj" u koljenu u trenutku ozljede
• Brzi nastanak otoka (unutar 2 do 4 sata)
• Jaka bol koja onemogucava nastavak aktivnosti
• Nestabilnost koljena pri hodanju i pokušajima promjene smjera
• Smanjen raspon pokreta zbog otoka i boli

Dijagnoza

Ortoped provodi klinicke testove (Lachman test, prednja ladica, pivot shift test). MR koljena potvrda je dijagnoze i pokazuje opseg ozljede, uključujući eventualne pridružene ozljede meniskusa ili drugih ligamenata.

Oporavak

Rekonstrukcija ACL-a standardni je zahvat za sportaše. Oporavak traje 9 do 12 mjeseci. Kinetek se uvodi 24 do 48 sati nakon operacije i koristi 4 do 6 tjedana. U prvom tjednu raspon pokreta je 0 do 30 stupnjeva, s postupnim povecanjem do punog opsega. Sportaši koji koriste kinetek prema protokolu postižu 90 stupnjeva fleksije 1 do 2 tjedna ranije od onih koji ga ne koriste.

Detaljni plan rehabilitacije po tjednima možete pročitati u našem članku: Povratak na teren nakon ACL operacije.

2. Ozljeda meniskusa

Meniskusi su dva polumjesecasta hrskavicna jastucica u koljenu (medijalni i lateralni) koji služe kao amortizeri, raspodjeljuju opterecenje i stabiliziraju zglob. Ozljeda meniskusa najčešća je sportska ozljeda koljena uopce.

Mehanizam ozljede

Meniskus se najčešće ozljeduje rotacijom koljena pod opterecenjem, dubokim čučnjevima ili naglim ustajanjem iz čučnja. Često se javlja u kombinaciji s ACL ozljedom (tzv. "nesretna trijada" uključuje ozljedu ACL-a, MCL-a i medijalnog meniskusa). S godinama meniskus postaje manje elastican pa se može ozlijediti i pri svakodnevnim aktivnostima.

Simptomi

• Bol sa strane koljena (medijalno ili lateralno, ovisno o tome koji je meniskus ozlijeden)
• Otok koji se razvija postupno (24 do 48 sati)
• "Zaključavanje" koljena pri pokušaju ispružanja (otkinuti dio meniskusa zapne u zglobu)
• Osjećaj "preskakanja" ili klikanja u koljenu
• Bol pri cucanju i rotacijskim pokretima

Dijagnoza

Klinicki testovi (McMurrayev test, Apleyev test) ukazuju na ozljedu meniskusa. MR koljena potvrda je dijagnoze i pokazuje lokaciju, velicinu i tip ozljede (longitudinalna, radijalna, "bucket handle" i dr.).

Oporavak

Oporavak ovisi o vrsti zahvata. Parcijalna meniscektomija (uklanjanje oštecenog dijela) ima brži oporavak: 4 do 6 tjedana do povratka sportu. Popravak meniskusa (šivanje) zahtijeva duži oporavak: 3 do 4 mjeseca, jer je potrebno zaštititi šav dok meniskus zaraste.

Kinetek je posebno važan nakon popravka meniskusa. Kontrolirano pasivno razgibavanje stimulira cijeljenje meniskusa bez prekomjernog opterecenja šava. Preporuceni protokol: 2 do 4 sata dnevno, početak s rasponom 0 do 60 stupnjeva, postupno povecanje prema 90 i više stupnjeva kroz 4 tjedna.

3. Ozljeda stražnjeg križnog ligamenta (PCL)

PCL je najjaci ligament koljena i ozljeduje se rjede od ACL-a. Njegova uloga je spriječiti preveliko pomicanje goljenice prema nazad u odnosu na bedrenu kost.

Mehanizam ozljede

PCL se najčešće ozljeduje direktnim udarcem u gornji dio goljenice pri savijenom koljenu. Klasicni primjer je udarac u prednji dio koljena u prometnoj nesreci ("dashboard ozljeda") ili pad na savijeno koljeno u sportu. U sportu se dogada pri kontaktu u nogometu, ragbiju ili hokeju.

Simptomi

• Bol u stražnjem dijelu koljena
• Umjereni otok (manji nego kod ACL ozljede)
• Nestabilnost koljena pri hodanju niz stepenice ili niz padinu
• Nelagoda pri dugom sjedenju sa savijenim koljenima
• Bol pri cucanju i klecanju

Dijagnoza

Klinicki test stražnje ladice (posterior drawer test) i sag test. MR potvrda dijagnoze. PCL ozljede često se propuste u akutnoj fazi jer su simptomi manje dramaticni od ACL ozljede.

Oporavak

Izolirane PCL ozljede stupnja I i II obično se liječe konzervativno: ortoza, fizikalna terapija i kinetek za razgibavanje. Potpuna puknuca (stupanj III) i kombinirane ozljede zahtijevaju kiruršku rekonstrukciju. Oporavak traje 3 do 9 mjeseci ovisno o pristupu liječenja. Kinetek se koristi 3 do 6 tjedana, s rasponom pokreta 0 do 90 stupnjeva u prvom tjednu, postupno prema punom opsegu.

4. Ozljeda medijalnoga kolateralnog ligamenta (MCL)

MCL je ligament na unutarnjoj strani koljena koji pruža stabilnost protiv sila koje guraju koljeno prema unutra (valgus stres). MCL ozljeda najčešća je ligamentarna ozljeda koljena u sportu.

Mehanizam ozljede

MCL se ozljeduje kada sila djeluje na vanjsku stranu koljena dok je stopalo fiksirano na tlu. Klasicni primjer je start u nogometu sa strane, udarac u koljeno, ili pad na skijama kada se koljeno savije prema unutra. MCL se često ozljeduje zajedno s ACL-om.

Simptomi

• Bol na unutarnjoj strani koljena
• Otok i osjetljivost duž medijalne strane koljena
• Nestabilnost pri pokretima u stranu
• Bol pri hodanju i pokušajima trčanja
• Moguća modrica na unutarnjoj strani koljena

Dijagnoza

Valgus stres test u 0 i 30 stupnjeva fleksije. MR za potvrdu i procjenu stupnja ozljede (I, II ili III). Važno je provjeriti i ACL jer se MCL i ACL često ozljeduju zajedno.

Oporavak

MCL ima odličnu sposobnost samozacjeljivanja zahvaljujući dobrom krvnom protoku. Izolirane MCL ozljede stupnja I i II liječe se konzervativno: ortoza, led, postupno razgibavanje i jačanje. Povratak sportu moguć je za 2 do 6 tjedana kod lakših ozljeda.

Stupanj III (potpuno puknuce) može zahtijevati operaciju, posebno ako je udružen s drugim ozljedama. Kinetek se koristi 2 do 4 tjedna za održavanje raspona pokreta i prevenciju ukočenja. Početak s rasponom 0 do 60 stupnjeva, postupno povecanje. Najam kineteka košta 18 EUR dnevno, što je isplativa investicija za brži oporavak.

5. Ozljeda patelarnog tetiva

Patelarni tetiv (lat. ligamentum patellae) povezuje kap koljena (patelu) s goljeničnom kosti. Ozljede variraju od kroniCne tendinopatije ("skakacevo koljeno") do potpunog puknuca tetiva.

Mehanizam ozljede

Patelarna tendinopatija razvija se postupno zbog ponavljajuceg opterecenja: skokovi, trčanje, nagli sprintovi. Najcešca je u sportovima koji uključuju skakanje (košarka, odbojka). Potpuno puknuce rijetko je kod mladih sportaša i obično se dogada na već oštecenom tetivu.

Simptomi

• Bol ispod kap koljena (na patelarnom tetivu)
• Bol koja se pojacava pri skakanju, trčanju i cucanju
• Ukočenje koljena nakon dugog sjedenja
• Oteklina u području tetiva
• Kod potpunog puknuca: nemogucnost ispružanja koljena i hodanja

Dijagnoza

Klinicki pregled s palpacijom patelarnog tetiva. Ultrazvuk je brza i točna dijagnosticka metoda za procjenu stanja tetiva. MR se koristi za detaljniju procjenu i planiranje zahvata.

Oporavak

Tendinopatija se liječi konzervativno: ekscentricne vježbe (Alfredsonov protokol za patelarni tendon), smanjenje opterecenja, fizikalna terapija. Potpuno puknuce zahtijeva hitnu kiruršku reparaciju.

Nakon operacije patelarnog tetiva, kinetek se koristi za kontrolirano razgibavanje s ogranicenim rasponom pokreta. Početak s 0 do 30 stupnjeva, vrlo postupno povecanje prema 90 stupnjeva kroz 6 tjedana. Fleksija se ogranicava jer stavlja napetost na popravljeni tetiv. Oporavak traje 4 do 6 mjeseci za povratak sportu.

Kada je potrebna operacija, a kada ne

Odluka o operaciji ovisi o nekoliko faktora: vrsta i stupanj ozljede, vaša razina aktivnosti, dob i očekivanja od oporavka. Evo opcih smjernica koje vam mogu pomoći razumjeti što vas čeka.

Operacija je obično potrebna kod:

• Potpunog puknuca ACL-a u sportaša koji se žele vratiti sportovima s promjenama smjera
• Većih ozljeda meniskusa koje uzrokuju zaključavanje koljena ili su u dijelu meniskusa s krvnom opskrbom (mogućnost popravka)
• Potpunog puknuca PCL-a ili kombiniranih ozljeda više ligamenata
• MCL ozljede stupnja III u kombinaciji s drugim ligamentarnim ozljedama
• Potpunog puknuca patelarnog tetiva

Konzervativno liječenje može biti dovoljno kod:

• Djelomičnog istegnuca ACL-a u rekreativaca koji ne sudjeluju u sportovima visokog rizika
• Manjih ozljeda meniskusa u nevaskularnom dijelu (bijela zona)
• PCL ozljeda stupnja I i II bez značajne nestabilnosti
• MCL ozljeda stupnja I i II
• Patelarne tendinopatije (kronične degenerativne promjene tetiva)

U svakom slučaju, rehabilitacija s kinetekom korisna je i nakon operativnog i nakon konzervativnog liječenja. Kontrolirano pasivno razgibavanje ubrzava oporavak bez obzira na pristup liječenja. Razlika je u protokolu: nakon operacije kinetek se koristi 4 do 6 tjedana, dok je kod konzervativnog liječenja obično dovoljna 2 do 4 tjedna.

Opceniti savjeti za prevenciju sportskih ozljeda koljena

Prevencija je uvijek bolja od liječenja. U našoj praksi s više od 500 sportaša, primijetili smo da oni koji sustavno rade na prevenciji imaju značajno manju stopu ozljeda. Evo pet ključnih područja prevencije.

1. Jačanje muskulature oko koljena

Snažni kvadriceps i hamstrinzi dinamicki su stabilizatori koljena. Posebno je važan omjer snage hamstringsa i kvadricepsa (H:Q ratio) koji bi trebao biti minimalno 0.6 (hamstrinzi trebaju biti minimalno 60% snage kvadricepsa). Uključite u trening čučnjeve, iskoracaje, mrtva dizanja i hamstring curl vježbe minimalno 2 puta tjedno.

2. Vježbe propriocepcije i ravnoteže

Propriocepcija je sposobnost tijela da prepozna položaj zglobova u prostoru. Dobra propriocepcija omogucava brzu neuromuskulatnu reakciju koja štiti koljeno od naglih preopterećenja. Stajanje na jednoj nozi na nestabilnoj podlozi, vježbe na bosu lopti i vježbe s elasticnom trakom poboljšavaju propriocepciju.

3. Pravilna tehnika pokreta

Način na koji sletite nakon skoka, kako mijenjate smjer i kako se zaustavljate iz trka direktno utječe na rizik od ozljede koljena. Ključna pravila: doskacite na obje noge kad god je moguće, držite koljena u liniji s prstima stopala (bez urušavanja prema unutra), usporavajte postupno umjesto naglog zaustavljanja.

4. Adekvatno zagrijavanje

Dinamicko zagrijavanje prije treninga povecava protok krvi u mišice i tetive, poboljšava elasticnost tkiva i priprema neuromuskulatni sustav za opterecenje. Minimalno 10 do 15 minuta: lagano trčanje, dinamicki istezanja, vježbe aktivacije (bridging, clamshell, mini band walking).

5. Oprema i podloga

Kvalitetna obuća prilagodena sportu i podlozi smanjuje rizik od ozljede. Kopacke za prirodnu travu razlikuju se od onih za umjetnu travu. Koljenski bandaži ili ortoze mogu biti korisni za sportaše s prethodnim ozljedama ili nestabilnošcu koljena.

FIFA 11+ program prevencije dokazano smanjuje sportske ozljede koljena za 30 do 50%. Program uključuje vježbe trčanja, snage, pliometrije i ravnoteže, traje 20 minuta i može se koristiti kao zagrijavanje.

Česta pitanja o sportskim ozljedama koljena